Dostavljanje dokumenata u arbitraži: ciljano traženje isprava od druge strane

Odlučujući dokument često nije kod stranke kojoj je potreban za njene navode, nego kod druge strane. To ipak ne pretvara arbitražu u zahtjev za cjelokupnim projektnim spisom protivnika. Zahtjev treba označiti kategoriju dokumenta, njenu vezu sa spornim pitanjem i razlog zbog kojeg je dostavljanje važno.

Prema članu 29 Vienna Rules arbitražni sud može zatražiti od stranaka da dostave dokaze ako to smatra potrebnim. To nije automatski postupak otkrivanja dokaza prema nekom drugom procesnom modelu. Arbitražni sud vodi dokazni postupak, postupa jednako prema strankama i mora drugoj strani omogućiti da se izjasni o zahtjevu.

Ovaj članak obrađuje samo ciljano dostavljanje isprava od druge strane u postupku koji je u toku. Sudska pomoć za sudske radnje, tehnički stranački nalaz i opšti dokazni prijedlozi su odvojena pitanja.

Kada dostavljanje dokumenata može biti važno

Dostavljanje može biti važno kada je za dokazivanje odlučujuće činjenice potreban konkretan dokument ili jasno određena kategorija, a stranka ga ne može pribaviti iz vlastite sfere. Zahtjev treba pokazati zašto upravo taj materijal doprinosi rješenju spornog pitanja.

Član 29 Vienna Rules dopušta arbitražnom sudu da od stranaka zatraži dostavljanje dokaza ako to smatra potrebnim. Iz toga ne proizlazi pravo na pretragu svih dokumenata druge strane. Arbitražni sud odlučuje koji su dokazi potrebni za utvrđivanje činjenica.

Šta sadrži ciljan zahtjev za dostavljanje

Upotrebljiv zahtjev označava kategoriju dokumenta, vjerovatnog držaoca, relevantni period i konkretnu činjenicu koja se dokazuje. Kod ugovorne dokumentacije to može biti određeni aneks ili povezana prepiska o odobrenju. Kod projektne dokumentacije zahtjev ne treba samo uputiti na sve projektne spise.

Treba objasniti i zašto su dokumenti važni za odluku i zašto ih stranka koja podnosi zahtjev ne može sama dostaviti. Što je opis precizniji, to arbitražni sud lakše provjerava zahtjev i saslušava drugu stranu o posjedu, povjerljivosti ili drugim zaštićenim interesima.

Zajedno provjeriti važnost i prigovore

Dostavljanje dokumenata ne treba zasnivati na nadi da će se pronaći povoljan dokaz. Stranka treba odvojeno opisati navodnu činjenicu, očekivani sadržaj dokumenta i njegovu vezu sa sporom. Tako se lakše provjerava može li dokument stvarno doprinijeti odluci.

Druga strana može prigovoriti opisu, posjedu, povjerljivosti ili drugim zaštićenim interesima. Arbitražni sud te prigovore razmatra u okviru vođenja postupka i obaveze jednakog postupanja prema strankama. Opšte odbijanje ne odgovara na konkretan prigovor, kao što ni opšti zahtjev sam po sebi ne dokazuje važnost.

Uvažiti fazu postupka i izjašnjenje

Prema članu 28 Vienna Rules arbitražni sud nakon prethodne najave može, između ostalog, dopustiti podneske, dostavljanje dokaza i zahtjeve za izvođenje dokaza samo do određenog trenutka u postupku. Zato zahtjev treba povezati s postojećim vremenskim planom i procesnim naredbama.

Druga strana mora moći odgovoriti na zahtjev i na rezultat dokaznog postupka. Član 30 traži da stranke imaju priliku da se izjasne o zahtjevima, podnescima i rezultatu izvođenja dokaza. Nove dokumente zato treba objasniti u odnosu na njihov sadržaj i uticaj na već izvedene dokaze.

Razlikovati sudsku pomoć i stručni nalaz

Ciljano dostavljanje dokumenata od stranke prema članu 29 Vienna Rules nije isto što i sudska pomoć. Ako je potrebna sudska radnja koju arbitražni sud sam nije ovlašten preduzeti, § 602 austrijskog ZPO može tražiti drugačiju pripremu. Članak o sudskoj pomoći u arbitraži obrađuje taj put prema državnom sudu.

Dostavljanje dokumenta treba razlikovati i od tehničkog stranačkog nalaza. Nalaz unosi tehničku procjenu u postupak, dok se kod dostavljanja dokumenata prvo radi o pristupu određenoj ispravi. Članak o tehničkom stranačkom nalazu objašnjava kako se takve procjene vrednuju.

Dokumenti za provjeru zahtjeva

Za provjeru treba pripremiti arbitražni sporazum, primjenjiva VIAC pravila, ranije procesne naredbe i relevantni podnesak. Pripremite i vlastite dokaze, spisak konkretnih kategorija dokumenata koje tražite i kratko objašnjenje zašto se smatra da ih drži druga strana.

Korisna je tabela s četiri kolone: činjenica koja se dokazuje, očekivani sadržaj dokumenta, vjerovatni držalac i razlog važnosti. Dodajte period, jezik, poznate zaštićene interese i pitanje da li bi bilo dovoljno ograničeno dostavljanje ili zacrnjenje dijelova. Tako zahtjev ostaje povezan s postupkom.

Česta pitanja o dostavljanju dokumenata u arbitraži

Može li stranka tražiti cijeli projektni spis druge strane?

Opšti zahtjev obično nije najjača osnova. Zahtjev treba dovoljno konkretno opisati kategoriju, period, činjenicu koja se dokazuje i važnost, kako bi arbitražni sud mogao provjeriti njegov obim.

Da li arbitražni sud automatski nalaže dostavljanje?

Ne. Prema članu 29 Vienna Rules sud može zatražiti od stranaka dostavljanje dokaza ako to smatra potrebnim. Pri tome razmatra fazu postupka, važnost i prigovore druge strane.

Šta treba navesti kod povjerljivih dokumenata?

Zahtjev treba otvoreno obuhvatiti moguću povjerljivost i zaštićene interese. Zavisno od slučaja treba razmotriti užu kategoriju, ograničeno dostavljanje ili odgovarajuće zacrnjenje.

Pretplatite se na pravne vijesti

Nove članke i pravne informacije kancelarije možete primati putem BRANDaktuellen Rechtsnews.

Sljedeći korak

Treba prikupiti ugovor, arbitražnu klauzulu, korespondenciju i rokove. Zatim se može procijeniti da li su pregovor, osiguranje ili arbitraža u fokusu.